Svjetski dan inovacija i kreativnosti 2024.

Opis inovacije: Električna žarulja je jednostavan uređaj za pretvaranje električne energije u svjetlost. Radi na principu zagrijavanja tanke volframove niti. Električna žarulja se često koristi u kućanstvima i osnova je za većinu prenosivih svjetiljki. Među glavne nedostatke spada uglavnom niska energetska učinkovitost. Premda je na razvoj elektične žarulje sa žarnom niti radilo više pojedinaca patentirajući svoja otkrića, na izvjestan način je zasluga za njezino uvođenje u široku upotrebu pripala Thomasu Edisonu koji je otkupio jedan od patenata i unaprijedio konstrukciju. Edison je patentirao svoja poboljšanja i sa svojim timom je krajem 19. stoljeća konstruirao žarulju s karboniziranim bambusom niti koja je mogla svijetliti i do 1200 sati.

Kako bi ljudi danas živjeli bez žarulje

Računalni miš je uređaj koji se koristi za unos podataka i upravljanje računalom. Obićno se sastoji od kućišta, gumbova i kotačića za kretanje, povezuje se s računalom putem žične ili bežične veze.  

Prema tehnologiji izrade: <ul><li>optomehanički miš</li><li>optički miš</li></ul>

Postoji kod novijih izrada miševa i "treća" tipka: prvotno je to bila tipka, a danas se izrađuje kao kotačić i služi za pomicanje/listanje unutar&nbsp;aplikacije&nbsp;odnosno zaslona. Napredniji miševi sadrže i dodatne tipke.

World Wide Web jedna je od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućuje pregled hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za korištenje i prikaz sadržaja koriste se računalni programi koji se nazivaju "web preglednik" web-preglednici. Svjetska mreža je međunarodna mreža računalnih baza podataka koja koristi internet i njegov poseban sustav za povezivanje informacija. Odmah po nastajanju, a danas više nego tada, svjetska mreža bila je nepregledno više s informacijama koje teku, koje se mijenjaju i po obliku i po sadržaju. Ni jedan servis kao internet nije uspio preuzeti i odrediti novu generaciju medija kao što je to uspjelo mrežnom servisu interneta. Slobodna razmjena ideja i informacija bila je osnovni postulat širenja mreže, ali i njegova poticajna formula razvoja. Upravo je pojava i brzina primjene mrežne tehnologije potvrdila masovnu društvenu potrebu za novim oblikom razmjene informacija, ali i omogućila bolje razumijevanje novih medija i tehnologije interneta.

Životopis:

John McCarthy&nbsp;(rođen je 4. prosinca, 1927. Boston, SAD - umire 24. listopada, 2011, Stanford, California). John je matematičar, računalni znanstveni te se smatra začetnikom umjetne inteligencije (AI). Diplomira (1948) i doktorira (1951) matematiku te će kratko predavati na Sveučilištu Princeton. Programski jezik LISP-a je njegovo djelo koje će se koristiti u zajednici umjetne inteligencije zbog njezine fleksibilnosti (do 1990 - od 21.st). Uključen je u razvoj programskog jezika Elephant 2000 (sa sematičkim značajkama temeljen na govornim djelima). NAGRADE A.M Turing (1971) Kyoto (1988) Nacionalna medalja znanosti (1990) medalja Benjamin Franklin (2003)

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/AVMPWqu-SvmYB8eZRY3J1w.jpeg?width=236&height=287

John McCarthy

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/v-NftQz_R8mmRAh-6ENbRA.jpeg?width=236&height=335

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/0kriG_kWRHKt-RokKdlfkA.jpeg?width=236&height=335

William Shockley(1910), Walter Houser Brattain(1902) i John Bardeen(1908) su trio inovatora koji su revolucionirali poluvodičku tehnologiju i otvorili put za razvoj moderne elektronike.&#160; Skupa su radili na Bell Telephone Laboratories u SAD-u gdje su nastojali pronaći zamjenu za nespretnu, skupu i nepouzdanu vakuumsku cijev, koja je tada bila osnovna komponenta u el. uređajima.&#160; Godine 1947.g ovi znanstvenici su istraživali svojstva poluvodiča te koristeći tanki sloj poluvodiča, srebrnih žica i plastiku, stvaraju malu, ali revolucionarnu napravu - tranzistor.

Životopis:

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/YziT3N1YSsmFvQMRhkMNIw.jpeg?width=236&height=330

Životopis:

Martin Cooper je američki inženjer. On je pionir u industriji&nbsp;bežičnih komunikacija, posebno u&nbsp;upravljanju radijskim spektrom, s jedanaest patenata u tom području. 3. travnja 1973. uputio je prvi javni poziv s ručnog prijenosnog mobilnog telefona dok je radio u&nbsp;Motoroli, s pločnika na Manhattanu svome suparniku u konkurentskoj tvrtki&nbsp;Bell Labs.&nbsp;Cooper je 1973. ponovio prvi ručni mobilni mobilni telefon i predvodio je tim koji ga je ponovno razvio i izveo na tržište 1983.&nbsp;On se smatra "otac (ručnog)&nbsp;mobitela&nbsp;". Cooper je otkrio da je sposobnost prijenosa različitih radio komunikacija istovremeno i na istom mjestu rasla istim tempom od prvih prijenosa&nbsp;Guglielma Marconija&nbsp;1895. To je navelo Coopera da formulira&nbsp;Zakon spektralne učinkovitosti&nbsp;, inače poznat kao&nbsp;Cooperov zakon.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/HXRDRO-wTySXVqYL9bKtBw.jpeg?width=276&height=244

Opis inovacije: Većina se slaže da je koncepte modernog računala stvorio u devetnaestom stoljeću engleski izumitelj Charles Babbage. Njegova nastojanja da stvori programabilno računalo s tehnologijom svoga vremena dovela su ga do neuspjeha jer masovna proizvodnja uniformnih mehaničkih dijelova s niskim tolerancijama do tada nije postojala, osim problema tehničke naravi Babbagea je pratio i niz drugih poteškoća (financijska, osobna i interpersonalna). . Prva "prava računala" pojavila su se tijekom Drugog svjetskog rata kada su Englezi stvorili Colossus (računalo) – prvo programabilno računalo koje je korišteno za dešifririranje njemačke Enigme. Poslije drugog svjetskog rata primat u tehnologiji, proizvodnji i primjeni računala preuzeli su Amerikanci. Postupnim poboljšanjem tehnologije proizvodnje i minijaturizacije krajem 20. stoljeća računala su postala sve dostupnija i integralni dio civilizacije.

Životopis: Alexander Graham Bell, škotski izumitelj rođen 1847. godine, ostao je zapamćen kao revolucionar na području komunikacije. Njegov najpoznatiji doprinos svijetu je patentiranje telefona 1876. godine, koji je promijenio način na koji ljudi komuniciraju diljem svijeta. Prije toga, Bell je godinama istraživao zvuk i govor, što je dovelo do razvoja govornog stroja, a kasnije i telefona. No, njegovi interesi nisu stali samo na telefonu. Bavio se i zrakoplovstvom, optikom te je bio aktivan humanitarac. Osnovao je društvo National Geographic i bio posvećen pomaganju gluhonijemima.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/B1OG9bW4SrakR8haHYWzYQ.jpeg?width=236&height=308

<a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Faraday_magnetic_rotation.jpg">https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Faraday_magnetic_rotation.jpg</a>

Opis inovacije: Faraday je otkrio da kada se provodi električna struja kroz vodič koji se nalazi u blizini magneta, vodič će doživjeti rotacijsko kretanje. Ovaj uređaj nazvan je homopolarni motor. Iako je bio primitivan u usporedbi s modernim električnim motorima, homopolarni motor postavio je temelje za daljnji razvoj električnih motora i igrao ključnu ulogu u razumijevanju elektromagnetizma. Kasnije je Faraday izumio i homopolarni generator, koji se još i naziva Faraday-ev disk.

<a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Faraday_disk_generator.jpg">https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Faraday_disk_generator.jpg</a>

Digitalna fotografija se pohranjuje kao digitalni zapis na memorijskoj kartici u samom uređaju. Prednost digitalne fotografije u odnosu na običnu je ta što je odmah pripravna za obradu, pregled. Digitalna fotografija funkcionira na temelju pretvaranja svjetlosti u električne signale koji se zatim digitalno bilježe i pohranjuju. Koraci uzimanja slike: 1.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Senzor slike 2.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Konverzija svjetlosti u električne signale 3.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Analogno-digitalna konverzija 4.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Pohrana digitalne slike 5.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Obrada slike

Bar kod je kod koji se sastoji od paralelnih linija različite širine. Većinom su to crne linije na bijeloj pozadini. Bar kod predstavlja binarni broj, svaka linija predstavlja 0 ili 1. Većina bar kodova koristi dvije širine linija, a mogu se koristiti i 4 širine. Na dnu bar koda su brojevi koje taj bar kod predstavlja. Za čitanje bar kodova se koriste optički čitači. Bar kod je izumljen 1949. godine. Koristi se u trgovinama, na skijalištima itd.

<ul><li>Wi-Fi je tehnologija&nbsp;<a href="https://www.cisco.com/c/en/us/solutions/small-business/resource-center/networking/wireless-network.html?ccid=cc001530">bežičnog umrežavanja</a>&nbsp;koja uređajima kao što su računala (prijenosna i stolna računala), mobilnim uređajima (pametni telefoni i nosivi uređaji) i drugoj opremi (pisači i video kamere) omogućuje povezivanje s internetom. </li><li>Omogućuje ovim uređajima - i mnogim drugima - da međusobno razmjenjuju informacije, stvarajući mrežu.</li><li>Povezivanje s internetom ostvaruje se putem bežičnog usmjerivača.</li><li>Kada pristupate Wi-Fi-ju, povezujete se na bežični usmjerivač koji omogućuje vašim Wi-Fi-kompatibilnim uređajima povezivanje s internetom.</li></ul>

Životopis: Joseph Nicéphore Niépce (7. ožujka 1765. — 5. lipnja 1833.) bio je francuski kemičar izumitelj i heliografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820., prvi je uspio fiksirati sliku stvorenu u mračnoj komori pomoću ploče prekrivenom na svjetlost osjetljivim slojem asfaltnog laka. Litografija je plošni tisak. Godine 2002. nađena je najstarija fotografija koju je stvorio Niépce u zbirci francuskog skupljača i utvrđeno je da potječe iz 1825. godine što znači da je starija od snimka nadvorija i bila je to slika gravure gdje mladić vodi konja u štalu i ova fotografija je zatim bila prodana na aukciji za 450.000 eura.

Opis inovacije: LCD zaslon je&nbsp;temeljen na&nbsp;tehnologiji&nbsp;tekućih kristala. Danas se najčešće koriste u LCD monitorima u obliku aktivnih TFT LCD zaslona. TFT LCD zaslon sastoji se od određenog broja&nbsp;piksela, koji su poredani ispred nekog&nbsp;svjetlosnog&nbsp;izvora (danas najčešće&nbsp;LED-ice, a donedavno CCFL cijevi). Troši relativno malo&nbsp;električne energije, te zauzima malo prostora.

Svaki piksel LCD-a obično se sastoji od sloja&nbsp;molekula&nbsp;poredanih između dvije prozirne&nbsp;elektrode&nbsp;i dva&nbsp;filtera-polarizatora&nbsp;čije su osi polarizacije okomite jedna na drugu. Kada između polarizirajućih filtera ne bi bilo tekućeg kristala,&nbsp;svjetlost&nbsp;propuštenu kroz prvi filter, drugi (okomiti filter) bi apsorbirao.

Televizija skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom. Dok se kod radiodifuzije vrši prijenos akustičnih, kod televizije se vrši prijenos optičkih utisaka. Televizija je, dakle, bežični prijenos slika. Ona se osniva na svojstvu fotoćelije i katodne cijevi. U fotoćeliji svjetlost se pretvara u električne impulse, a u katodnoj cijevi električni se impulsi pretvaraju u svjetlost. Na prvom načelu se osniva kamera za televizijsko snimanje, a na drugom televizijski prijamnik, to jest televizor.

Životopis: Samuel Harris Altman - rođen 22. travnja 1985. u Chicagu, Illinois. Američki je poduzetnik i investitor najpoznatiji kao izvršni direktor OpenAI - ja od 2019. . Altman se smatra jednom od vodećih figura procvata umjetne inteligencije. Ispisao se sa Sveučilišta Stanford nakon dvije godine i osnovao Loopt , mobilnu uslugu društvenog umrežavanja. OpenAI su u početku financirali Altman, te mala ekipa dveloperea Nakon uspjeha ChatGPT-a , chatbot aplikacije tvrtke, Altman je napravio svjetsku turneju u svibnju 2023., gdje je svima pokazao moći ChatGPT-a koje danas poznajemo.

LED (Light Emitting Diode) je poluvodički uređaj koji pretvara električnu energiju izravno u svjetlost, koristeći proces nazvan elektroluminiscencija. Elektroni prolaze kroz poluvodički materijal unutar LED diode, rekombiniraju se s pozitivnim nabojima, oslobađajući energiju u obliku fotona svjetlosti. Izrađuju se od različitih poluvodičkih materijala poput galijevog arsenida, galijevog fosfida ili aluminij-galij-arsenida, što omogućuje emitiranje različitih boja svjetlosti. Imaju mnoge prednosti u odnosu na tradicionalne izvore svjetlosti, uključujući nižu potrošnju energije, dulji vijek trajanja, brži odziv, manje dimenzije, veću otpornost na udarce i vibracije, te mogućnost generiranja svjetlosti različitih boja i intenziteta. Iako su vrlo učinkovite, LED diode imaju i neke nedostatke poput visoke cijene u usporedbi s konvencionalnim izvorima svjetlosti, osjetljivosti na visoke temperature koje umanjuju vijek trajanja te ograničenja maksimalne snage i luminoznosti. Koriste se u mnogim područjima, uključujući rasvjetu, displeje, signalizaciju (semafori), automobilsku industriju i mnoge druge aplikacije.

Životopis: Thomas Alva Edison američki je izumitelj rođen u Milanu, Ohio, 11.2.1847. Njegovi su mnogobrojni izumi bitno utjecali na razvoj različitih područja elektrotehnike. Školovanje je prekinuo u dvanaestoj godini, a dalje se sam izobražavao. Radio je kao telegrafist na željeznici sa 16 godina, kada su započeli i njegovi prvi tehnički izumi. Tijekom svojega rada prijavio je više od 1000 patenata. Neki su njegovi izumi bili usavršavanje već postojećih rješenja, neki su otvorili nove tehničke primjene. Najpoznatiji je njegov izum električna žarulja s ugljenom niti. Za električnu rasvjetu te proizvodnju i distribuciju električne energije izumio je mnoge potrebne dijelove, a druge usavršio. Edison je umro u West Orangeu, 18.10.1931.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/-qhN_Z94TKyrA3uWpDdFXA.jpeg?width=325&height=244

Mobilni telefon ili jednostavno mobitel prijenosni je elektronički uređaj za&nbsp;komunikaciju.&nbsp;Glavna komunikacijska funkcija je glasovna komunikacija, no u novije vrijeme dodane su funkcije kao: kratke tekstualne poruke te kratke slikovne poruke . Mobilni telefoni se razlikuju od prijenosnih telefona po većem dometu i nisu vezani uz jednu baznu stanicu. Za uspostavljanje govorne veze s drugim mobitelom koristi se bežično spajanje na mrežu baznih stanica. Prve takve stanice su predstavljene 1980-ih i bile su analogne. Druga generacija se koristi digitalnim signalom. Treća generacija je omogućila videopozive . Četvrta generacija veće brzine prijenosa podataka ,a najnovija generacija (5G) omogućila je dosada najbrži prijenos podataka.

Opis inovacije: Fotografija je tehnika kemijskog ili digitalnog elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na zračenje koje na nj pada, a uobičajeno se misli na svjetlost iako se može raditi o bilo kojoj vrsti zračenja. Riječ svjetlopis prije se upotrebljavala za pojedinačnu fotografsku snimku. Fotografija je način zabilježavanja događaja, stvari, likovnih elemanata, kao i svijeta oko nas uz pomoć leće i svjetlosti. Fotografija je vizualna umjetnost pa kao takva pripada grani likovnih umjetnosti gdje fotograf (autor umjetničkog djela, umjetnik) uz pomoć svoga znanja te fotokamere bilježi svijet oko sebe i prezentira ga javnosti.

Percy Spencer rođen je 19. srpnja 1894. u Howlandu, SAD te umire 8. rujna 1970 u Newtonu, SAD. Percy je bio fizičar i izumitelj, a postao je poznat kao izumitelj mikrovalne pećnice. Postavlja lokalnu mrežu (bez znanja o elektrotehnici) te radi u američkoj mornarici. Stručnjak za dizajn radarskih cijevi (1939.), šef odjela za energetske cijevi u Raytheonu (kasnije i podpredsjednik) te je zaslužan za ugovor za proizvodnju magnetrona. Dobio je&nbsp;nagradu za istaknutu javnu službu američke mornarice. Prva mikrovalna pećnica (1947.) bila je visoka 6 stopa, težila je oko 750 funti i koštala je oko 5000 USD. Prva pristupačnija je bila 1967. (495 USD).

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/H6BUaFdITnaDZNOD8ULDvg.jpeg?width=236&height=244

Percy Spencer

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/vUExMFN4S4-oTM2V-lor0w.jpeg?width=244&height=244

Mikrovalna pećnica je električni uređaj koji služi grijanju hrane. Radi pomoću radiovalova frekvencije 2450 MHz, što je područje mikrovalova. Mikrovalovi se generiraju elektromagnetskim poljem i vode u prostor za kuhanje. Radiovalove takve frekvencije apsorbiraju voda, šećer i masti te to čine i hrani u prostoru za kuhanje. Metali reflektiraju mikrovalove i zato se ne smiju koristiti u mikrovalnoj pećnici. PREDNOSTI -kratko vrijeme zagrijavanja -manja potrošnja električne energije -ravnomjerno zagrijavanje iznutra prema van NEDOSTACI -ne mogu zapeći ili pržiti hranu kao obična pećnica -ograničenje materijala (npr. ne smijemo koristiti aluminijsku foliju)

Opis inovacije: Radio je elektronski uređaj zasnovan na tehnologiji bežičnog primanja i prijenosa komunikacijskih signala elektromagnetskih valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti. Radiovalovi putuju kroz homogen prostor(zrak ili vakuum) pravocrtno, u svim pravcima. Informacija se prenosi sustavnim , mijenjanjem neke osobine, kao što su amplituda, frekvencija ili faza. To se mijenjanje zove modulacija. Takav električni&nbsp; signal se onda uvodi u rezonantni sklop priključen na radio odašiljač odakle se radiovalovi odašilju u prostor. Kada se električni vodič nađe u elektromagnetskom polju radiovalova, ono inducira izmjeničnu struju u vodiču. To se može detektirati i transformirati u zvuk ili drugi signal koji nosi informaciju na način da se prvo uhvati što veća količina energije radiovalova u antenu prijamnika, a zatim izvrši proces obrnut od modulacije – demodulacija. Tako se dobiva električni signal koji sadrži neku korisnu informaciju.

<ul><li>Tranzistor(eng. transfer resistor) je aktivni poluvodički element s trima elektrodama. Razlikuju se bipolarni i unipolarni tranzistori. Promjenom ulazne struje bipolarnog tranzistora ili ulaznog napona unipolarnog tranzistora upravljamo električnom strujom u izlaznom krugu.</li><li>Tranzistori se koriste kao upravljači sklopa(dig. sklop), pojačala, stabilizatori napona, modulatore signala, itd...</li><li>Bipolarni tranzistor se sastoji od triju slojeva poluvodiča, s kontaktima emitera, baze i kolektora. Postoje NPN i PNP tranzistori. Kod NPN tranzistora baza P tipa poluvodiča napravljena je između emitera i kolektora koji su N tipa, dok su kod PNP tranzistora slojevi emitera, baze i kolektora suprotnoga tipa. U radu bipolarnoga tranzistora sudjeluju oba tipa nosilaca.</li><li>U normalnom aktivnom području rada tranzistora emiter injektira nosioce u bazu. Manji dio nosilaca gubi se (rekombinira) u uskoj bazi, čineći malu struju baze, a veći dio prolazi kroz bazu u kolektor, uzrokujući struju kolektora.</li></ul>

Životopis: Nikola Tesla je bio američki i hrvatski izumitelj srpskog podrijetla. Rođen je u Smiljanu 10. srpnja 1856. Pohađao je gimnaziju u Gospiću i Rakovcu kraj Karlovca. 1875 godine upisao je Visoku tehničku školu u Grazu. 1880. odlazi u Prag s željom nastavka studija, ali nema podataka da ga je završio. 1881. radio je u središnjem telegrafskom uredu u Budimpešti. U jesen 1882. zaposlio se u Parizu u Edisonovoj telefonskoj podružnici. 1884. otišao je u SAD kako bi razvio zamišljeni sustav izmjeničnih struju koji je i razvio. Nastavio je dalje s izumima u elektrotehnici kao što su: radio, transformator, oscilator, zavojnica... Umro je u New Yorku 1943.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/cveaLqTSRYmT7rqtCfpe3g.jpeg?width=236&height=268

Opis inovacije: Robot je stroj nalik ljudskom biću i sposoban automatski replicirati određene ljudske pokrete i funkcije. Prvi industrijski robot je bio Unimate, patentiran 1954., robot je radio na proizvodnoj traci u tvornici Inland Fischer Guide u New Jerseyu.

Danas se roboti koriste u proizvodnji, logistici, poljoprivredi, građevinarstvu i mnogim drugim industrijama. Bez robota današnji svijet bi izgledao mnogo drukčije te je zbog toga robot jedan od najvažnijih izuma 20, stoljeća

Robert Cailliau belgijski je inženjer informatike koji je predložio prvi (pre-www) hipertekstualni sustav za CERN 1987 i surađivao s Timom Berners-Leejem na World Wideu Web prije nego što je dobio svoje ime. Dizajnirao je povijesni logo WWW-a, organizirao prvu međunarodnu konferenciju World Wide Weba u CERN-u 1994. &nbsp;i pomogao u prijenosu razvoja weba iz CERN-a u globalni web konzorcij 1995. . Naveden je kao koautor knjige How the Web Was Born Jamesa Gilliesa, prve knjige koja govori o podrijetlu World Wide Weba.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/KjJUGUXgTSaCvOX_hUv3Fw.jpeg?width=236&height=323

Raymond Samuel Tomlinson&nbsp;(23. travnja 1941. - 5. ožujka 2016.) bio je američki računalni programer koji je 1971. implementirao prvi program&nbsp;za e-poštu&nbsp;na sustavu&nbsp;ARPANET. On je bio jedan od bitnijih ličnosti vezanih za računalnu znanost u to vrijeme. Kroz život je osvojio mnoge nagrade, uvršten je u top 5 inovatora sa MIT-a, i primljen je u internet kuću slavnih. U njegovu čast svjetski dan e-pošte je na njegov rođendan (23. travnja). Njegov program CYPNET je bio temelj za kasnije unaprjeđivanje prijenosa datoteka.

Douglas Engelbart bio je američki inžinjer i izumitelj, razvio je prvi računalni miš kao dio svog rada na interakciji između čovijeka i računala. Njegov miš bio je jednostavna drvena naprava s dva okomita kotačića&nbsp;

Maturirao je u rodnom Portlandu, gdje se i upisao na Oregon State University u Cornvallis 1942. godine. Planirao je studirati&nbsp;elektrotehniku&nbsp;i pokazao veliko zanimanje za proučavanje&nbsp;radara, u vrijeme nove vojne tehnologije.

Steven Sasson je rođen 4. srpnja 1950. godine u Brooklynu, New York. Diplomirao je elektrotehniku na Rensselaer Polytechnic Institute 1972. godine, nakon čega se pridružio Eastman Kodaku. Kroz svoju karijeru, Sasson je nastavio raditi u području digitalne tehnologije i fotografije. Bio je ključni igrač u razvoju tehnologije digitalnih fotografija. Za svoj rad dobio je mnoga priznanja i nagrade, uključujući National Medal of Technology and Innovation 2009. godine.

Norman Joseph Woodland rođen je 6.9.1921., a umro je 9.12.2012. Od 1948. do 1949. je predavao na sveučilištu Drexel. Od 1951. do 1987. je radio u IBM-u. 1973. je dobio nagradu IBM Corporate Technical Achievement Award, a 1998. je dobio Nacionalnu medalju tehnologije. Bernard Silver rođen je 1925., a umro je 28.8.1963. Predavao je fiziku na sveučilištu Drexel, a bio je i potpredsjednik Electro Nite Inc.-a.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/jOPw6b2gSAO35zMD0sIRQw.jpeg?width=236&height=371

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/6ERH4HN5R2uunnQV0UyKGA.jpeg?width=271&height=244

Integrirani krug&nbsp;ili&nbsp;integrirani sklop&nbsp;(prema&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezik" style="color: rgb(254, 232, 99);">lat.</a>&nbsp;integrare: uspostaviti, obnoviti) je minijaturni, složeni&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektronika" style="color: rgb(254, 232, 99);">elektronički sklop</a>&nbsp;koji&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje" style="color: rgb(254, 232, 99);">upravlja</a>&nbsp;elektroničkim&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Signal" style="color: rgb(254, 232, 99);">signalima</a>&nbsp;u gotovo svim elektroničkim uređajima. Monolitni integrirani krug sastoji se od tanke pločice&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Poluvodi%C4%8D" style="color: rgb(254, 232, 99);">poluvodiča</a>, najčešće&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Silicij" style="color: rgb(254, 232, 99);">silicija</a>, u koji se dodaju primjese (na primjer&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bor_(element)" style="color: rgb(254, 232, 99);">bor</a>,&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Fosfor" style="color: rgb(254, 232, 99);">fosfor</a>,&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Arsen" style="color: rgb(254, 232, 99);">arsen</a>) i ostvaruju različite&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Poluvodi%C4%8D" style="color: rgb(254, 232, 99);">poluvodičke</a>&nbsp;strukture, a one djeluju kao pojedini elektronički dijelovi (<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Tranzistor" style="color: rgb(254, 232, 99);">tranzistor</a>,&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioda" style="color: rgb(254, 232, 99);">dioda</a>, električni&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Otpornik" style="color: rgb(254, 232, 99);">otpornik</a>,&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_kondenzator" style="color: rgb(254, 232, 99);">električni kondenzator</a>&nbsp;i drugo). Tisuće je takvih dijelova (komponenata) integrirano i povezano u jednom integriranom krugu. Tako na primjer integrirani krug vrlo visokoga stupnja integracije sadrži više od milijardu tranzistora i drugih elektroničkih dijelova. Integrirani krug obavlja zadaće koje su nekoć obavljali sklopovi pojedinačnih dijelova, ali je u usporedbi s njima manjih mjera (dimenzija), jeftiniji u proizvodnji, brži i pouzdaniji u radu, a troši manje&nbsp;<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Energija" style="color: rgb(254, 232, 99);">energije</a>.

Jedna od ključnih tvrtki koja je imala značajan doprinos razvoju LCD tehnologije je japanska tvrtka Sharp Corporation. Sharp je bio pionir u razvoju tehnologija za tekuće kristalne zaslone još od 1960-ih godina. Godine 1973., njihov znanstvenik T. Peter Brody stvorio je prvi operativni LCD zaslon. Međutim, treba napomenuti da je razvoj LCD tehnologije bio rezultat kolektivnih napora mnogih istraživača i inženjera širom svijeta.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/uwAotE-hTwSSsz9yj-_XhA.jpeg?width=236&height=298

Opis inovacije: Prvi pravi električni telegraf je povezivao London i Birmingham i izgrađen je 1838. godine. Kod električnog telegrafa su dvije točke između kojih se vrši prijenos poruke povezane električnom linijom. S obje strane ove električne linije se nalazi po jedna posebna sprava, od kojih jedna služi za slanje, a druga za primanje poruka. Za slanje poruke se kod prenosi tako da se električni signali šalju električnom linijom. Ovi signali se registriraju s druge strane linije (obično uz pomoć papirne trake na koju se ispisuju primljeni simboli) i tako dolazi do prijenosa poruke. Morse je za upotrebu sa svojim aparatom izmislio poseban kod u kojem se za svako slovo abecede koristi mješavina točaka i linija. Ovaj kod (tzv. Morseov kod) je još i danas u upotrebi.

Elektronička pošta ili e-mail je način prijenosa i primanja poruka pomoću elektroničkih uređaja. Zamišljena je krajem 20. stoljeća (Ray Tomlinson) kao digitalna verzija originalne pošte. E-pošta je sveprisutan i vrlo široko korišten komunikacijski medij. E-mail je transformirao način komunikacije širom svijeta. Često se tretira kao osnovni i nužni dio mnogih procesa u poslovanju, trgovini, vladi, obrazovanju, zabavi i drugim sferama svakodnevnog života u većini zemalja.

E-pošta funkcionira u&nbsp;računalnim mrežama, ali prvenstveno internetu. Današnji sustavi e-pošte temelje se na modelu&nbsp;pohranjivanja i prosljeđivanja. Poslužitelji&nbsp;e-pošte&nbsp;prihvaćaju, prosljeđuju, dostavljaju i pohranjuju poruke. Niti korisnici niti njihova računala ne moraju biti na mreži istovremeno; trebaju se spojiti, obično na&nbsp;poslužitelj&nbsp;ili sučelje&nbsp;web pošte&nbsp;kako bi slali ili primali poruke ili ih preuzimali.

1. Fotografija 2. Električni motor 3. Telegraf 4. Telefon 5. Žarulja 6. Radio 7. Televizija 8. Programabilno računalo 9. Tranzistor 10. Mikrovalna pećnica 11. Robot 12. Umjetna inteligencija 13. Bar kod 14. Integrirani krug 15. LED 16. Računalni miš 17. LCD zaslon 18. Mobilni telefon 19. e- mail 20. GPS 21. Digitalna fotografija, kamera 22. Wi - Fi 23. Internet, WWW 24. Chat GPT

Opis inovacije: Telefon je uređaj koji koristi električne impulse za prenos zvuka preko žica ili bežično putem radiovalova. Kroz povijest, telefon je evoluirao od primitivnih ručno operiranih uređaja do modernih pametnih telefona koji su postali središnji dio svakodnevnog života. Danas pametni telefoni nude širok spektar funkcija osim samo glasovnog poziva, uključujući internet, kameru, GPS navigaciju, društvene mreže i aplikacije za razne svrhe.

Globalni položajni sustav (GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini. Sustav omogućuje korisniku određivanje svih 3 koordinata njegova trenutačnog položaja u jedinstvenom svjetskom (globalnom) koordinatnom sustavu. Globalni položajni sustav čine: <ol><li>skupina umjetnih satelita u orbitama oko Zemlje koji stalno odašilju kodirane radiosignale s podatcima o svojem trenutačnom položaju i vremenu odašiljanja (satelitski segment sustava)</li><li>zemaljske postaje koje preciznim mjerenjima utvrđuju položaj satelita i prate njihov rad (kontrolni segment)</li><li>prijamnici korisnika koji, najčešće u kompaktnom kućištu, sadržavaju antenu, radioprijamnik i računalo (korisnički segment).</li></ol> Nagrade: <ol><li>Ivan Getting i Bradford Parkinson, dva GPS razvojna programera, primili su Nagradu Charlesa Starka Drapera Nacionalne akademije inženjerstva za 2003. godinu</li><li>Roger Lee Easton, jedan od razvijatelja GPS-a, primio je Nacionalnu medalju za tehnologiju 13. veljače 2006. u Bijeloj kući.</li><li>GSP tim izabran je 10. veljače 1993. za pobjednike Trofeja Robert Joseph Colliera za 1992. (to je najprestižnija avijacijska nagrada u SAD-u). Citat pridružen prezentaciji trofeja hvali GPS Tim "za najznačajniji razvoj u sigurnoj i učinkovitoj navigaciji i praćenju zrakoplova i svemirskih letjelica od uvođenja radio navigacije prije 50 godina."</li></ol>

Kako radi GPS?

Link: <a href="https://youtu.be/34PfQ_bJ8ls?si=9RMWR2Rjf3z5Lelk">https://youtu.be/34PfQ_bJ8ls?si=9RMWR2Rjf3z5Lelk</a>

Životopis: Samuel Morse (1791-1872) bio je američki izumitelj i slikar najpoznatiji po razvoju Morseove abecede i prvog telegrafskog sustava. Morse je prvotno želio postati slikar te je studirao slikarstvo u Europi. Godine 1837. Morse je uspješno demonstrirao svoj izum, elektromagnetski telegraf. Također je razvio Morseovu abecedu, sustav točaka i crtica koji predstavljaju slova i brojeve, što je revolucioniralo komunikaciju na velike udaljenosti. Doprinos Samuela Morse-a tehnologiji komunikacije ostavio je neizbrisiv trag na ljudsku povijest, otvarajući put za trenutnu razmjenu informacija diljem svijeta.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/-GZcMgpCTYCqfaQtTfFUDg.jpeg?width=236&height=316

ChatGPT ( Chat Generative Pre-trained Transformer ) je chatbot koji je razvio OpenAI i pokrenut 30. studenog 2022. Temeljen na velikom jezičnom modelu , omogućuje korisnicima da poboljšaju i usmjere razgovor prema željenoj duljini, formatu, stilu, razini detalja i jezika. Do siječnja 2023. postao je tada najbrže rastuća softverska aplikacija za potrošače u povijesti, stekavši preko 100 milijuna korisnika i pridonijevši rastu trenutne vrijednosti OpenAI-ja od 80 milijardi dolara. Iako je temeljna funkcija chatbota oponašanje ljudskog sugovornika, ChatGPT je svestran. Između bezbrojnih primjera, može pisati računalne programe i otklanjati pogreške, skladati glazbu, teledrame, bajke i učeničke eseje; Zbog njegove praktičnosti ušao je u svakodnevnu uporabu mnogih ljudi.

Ivan Alexander Getting (18. siječnja 1912. - 11. listopada 2003.) bio je američki fizičar i inženjer elektrotehnike, jedan je od zaslužnih za razvoj globalnog položajnog sustava (GPS). Bio je suvoditelj, uz Louisa Ridenoura, istraživačke skupine koja je razvila SCR-584 (automatski mikrovalni sustav praćenja vatre) koji je omogućio M9 Gun Directoru da usmjeri protuavionske topove da unište značajan postotak Njemačke leteće bombe V-1 lansirane na London krajem Drugog svjetskog rata. (slika 1) Roger Lee Easton (30. travnja 1921. - 8. svibnja 2014.) bio je američki fizičar i državni zastupnik, jedan je od zaslužnih za razvoj globalnog položajnog sustava (GPS). Tijekom svoje karijere u NRL u Washingtonu, imao je ključnu ulogu u razvoju navigacijskog sustava Transit (prvi svjetski navigacijski sustav satelita i pružao je točno pozicioniranje vojnim i civilnim korisnicima). (slika 2) Bradford Parkinson (rođen 16. veljače 1935.) američki je inženjer i izumitelj, umirovljeni pukovnik zračnih snaga Sjedinjenih Država i profesor emeritus na Sveučilištu Stanford. Najpoznatiji je kao vodeći arhitekt, zagovornik i programer globalnog položajnog sustava (GPS). Isto tako je bio jedan od glavnih istraživača i voditelj programa na Gravity Probe B (testirao je gravitomagnetizam i bio prvi izravni mehanički test Einsteinove opće teorije relativnosti). (slika 3)

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/Mq2iLyffT6u5dxStrX4bgQ.png?width=236&height=277

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/2qgDnXGtSamUZ5kAms7ibQ.jpeg?width=236&height=304

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/XaM17sMyT06i5iM99lPEIw.jpeg?width=236&height=286

Jack St. Clair Kilby (8. studenog 1923. - 20. lipnja 2005.) bio je američki inženjer elektrotehnike koji je, zajedno s Robertom Noyceom iz Fairchild Semiconductora, sudjelovao u realizaciji prvog integriranog kruga dok je radio u Texas Instruments (TI) 1958. godine.   Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 10. prosinca 2000. Kilby je također bio suizumitelj ručnog kalkulatora i termalnog pisača, za koje je imao patente. Također je imao patente za sedam drugih izuma.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/v4EjFchCR9iLHylAZbC2IQ.jpeg?width=236&height=355

Philo Farnsworth je rođen 19. kolovoza 1906. i preminuo je 11. ožujka 1971. Bio je američki inžinjer, izumitelj televizije. Iako je zaslužan za mnoga otkrića u ranom razvoju elektroničke televizije, najpoznatiji je po pronalasku prvog funkcionalnog i potpuno elektronskog uređaja za preuzimanje slike (cijev video kamere), tzv. "disektor slike", a koji je predstavljao prvi funkcionalni i potpuno elektronički televizijski sistem, odnosno po tome što je prvi takav sistem demonstrirao u javnosti. Farnsworth je svoj televizijski sistem razvio zajedno sa prijemnicima i kamerama koje je komercijalno proizvodio u poduzeću Farnsworth Television and Radio Corporation od 1938. do 1951.

Životopis:

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/DsVLNSf_RuuKVBestdoE_Q.jpeg?width=236&height=295

Neural Network In 5 Minutes | What Is A Neural Network? | How Neural Networks Work | Simplilearn

Umjetna inteligencija (AI) predstavlja računalni sustav ili programski sustav koji može obavljati zadatke koji inače zahtijevaju ljudsku inteligenciju. To uključuje sposobnost učenja, zaključivanja, rješavanja problema, prepoznavanja uzoraka, obrade jezika, percepcije i mnoge druge kognitivne funkcije. Pamet računala su neuronske mreže (ANN) - sustav koji izvršava zadatak GDJE KORISTIMO UMJETNU INTELIGENCIJU? Umjetna inteligencija koristi se u medici (medicinsko diagnosticiranje) , automobilima (Samovozeća auta), poslovanju(automatizaciju procesa), zabavi(Stvaranje novih oblika zabave), komunikaciji(Chat GPT), Robotici(Robot). ZAŠTO KORISTIMO UMJETNU INTELIGENCIJU? Koristimo je kako bi se poboljšala učinkovitost, produktivnost, inovacija i korisničko iskustvo u različitim područjima života i rada.

Nick Holonyak Jr. (3. studenog 1928. - 18. rujna 2022.) bio je američki inžinjer. 1692. godine izumio je prvu poluvodičku lasersku diodu koja emitira vidljivu svjetlost. Ona se koristi u CD i DVD playerima i mobitelima. Ta inovacija bila je preteča prvih komercijalnih svjetlećih dioda (LED). Holonyak je doktorirao elektrotehniku na Sveučilištu Illinois, a mentor mu je bio Johna Bardeena (izumitelj tranzistora). Godine 1954. Holonyak je otišao u Bell Telephone Laboratories, gdje je radio na elektroničkim uređajima na bazi silicija. Od 1955. do 1957. služio je u signalnom korpusu američke vojske. Od 1957. do 1963. bio je znanstevnik u Laboratoriju za napredne poluvodiče General Electric Company. Primio je brojne nagrade, uključujući Nacionalnu medalju za znanost, Medalju časti IEEE-a i Nagradu kraljice Elizabete za inžinjerstvo 2021.

Učenici 2.D razreda Elektrotehničke škole Split istraživanjem najvećih izuma iz područja elektrotehnike, elektronike, IT industrije i komunikacija kao i životopisa njihovih izumitelja obilježavaju 21. travnja, Svjetski dan inovacija i kreativnosti..

<ul><li>Victor Hayes rođen je 31. srpnja 1941. godine u Surabayi, Nizozemska Istočna Indija. </li><li>Viši je znanstveni suradnik na Tehnološkom sveučilištu u Delftu. </li><li>Njegova uloga u suosnivanju i predsjedanju Radnom skupinom za standarde IEEE 802.11 za bežične lokalne mreže </li><li>"Otac Wi-Fi-ja".</li><li>Nakon što je predsjedao Radnom skupinom, uspješno je mobilizirao računalnu industriju da podrži točku dnevnog reda za 455 MHz spektra za ko-primarnu dodjelu na Konferenciji 2003.</li><li>U listopadu 2003, povukao se iz Agere Systemsa. Za svoj pionirski rad na Wi-Fi-ju, dobitnik je Innovation Award 2004. od "The Economista", Dutch Vosko Trophy, 2 Wi-Fi Alliance Leadership Awards, The IEEE Standards Medallion, IEEE Leadership Award, IEEE Hans Nagradu Karlsson, and nagradu IEEE Steinmetz. </li></ul>

Životopis: Inovator programabilnog računala kao koncepta nije jedna osoba, već je to rezultat napretka u računalnoj znanosti i tehnologiji kroz povijest. Međutim, najviše se istice Charles Babbage. Charles Babbage bio je britanski matematičar, izumitelj i pronalazač koji je živio u 19. stoljeću. On je najpoznatiji po svojim konceptima mehaničkih računalnih strojeva koji su preteče modernih računala. Babbage je konstruirao razmišljač, prvi mehanički računalni stroj koji je dizajniran za automatsko generiranje tablica matematičkih funkcija, te Babbage je razvio koncept analitičkog stroja.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/VsZI-JbmRsSmz36svWVbgw.jpeg?width=349&height=244

Životopis: George Charles Devol Jr. (20. veljače 1912. - 11. kolovoza 2011.) bio je američki izumitelj, najpoznatiji po stvaranju Unimatea , prvog industrijskog robota. Devolov izum donio mu je titulu "Djed robotike". Joseph Frederick Engelberger (26. srpnja 1925. - 1. prosinca 2015.) bio je američki fizičar, inženjer i poduzetnik. Licencirajući izvorni patent dodijeljen izumitelju Georgeu Devolu, Engelberger je 1950-ih razvio prvog industrijskog robota u SAD-u, Unimate. Kasnije je radio kao poduzetnik i glasni zagovornik robotske tehnologije.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/mBf_kkwOQE-mqUEwngmjNw.jpeg?width=347&height=244

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/sF0fv8c7RZqVDYSLAB1PFg.jpeg?width=236&height=299

JOSEPH F. ENGELBERGER

Životopis: Michael Faraday bio je britanski fizičar i kemičar koji je živio od 1791. do 1867. godine. Iako je rođen u siromašnoj obitelji i imao ograničeno formalno obrazovanje, Faraday je postao jedan od najvažnijih znanstvenika svojeg vremena. Najpoznatiji je po svojim radovima u elektromagnetizmu. 1821. otkrio je elektromagnetsku indukciju, što je bila ključna ideja za razvoj električnih generatora i transformatora. Faraday je također konstruirao prve električne motore, otvarajući put za modernu električnu tehnologiju. Njegov rad na elektrolizi također je bio ključan, postavljajući temelje za razumijevanje elektrokemije.

https://api.bookcreator.com/users/v2/fsCmMjGPMYO0ylIUYiIbkzuBlt53/books/eJYT1mdnSMKAsQVzD6gqAA/assets/VcvbjCJmS7OSOWWLEmXCOg.jpeg?width=194&height=257

<a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Michael_Faraday_sitting_crop.jpg">https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Michael_Faraday_sitting_crop.jpg</a>

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.